| Platania | |
| 2 | The Subject 2.8. Verb inflection Example No. 1 2.8.2. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigmmaɲˈdʒava-vu mangiavate
maɲˈdʒɛra-vu mangereste
cf. maɲˈdʒatɛmangiate Example No. 2 b. dɔrˈmiadormivo, etc.
dɔrˈmiɛ
dɔrˈmia
dɔrˈmiamu
dɔrˈmiavu
dɔrˈmianu
dɔrˈmɛra dormirei, etc.
dɔrˈmɛrɛ
dɔrˈmɛra
dɔrˈmɛramu
dɔrˈmɛravu
dɔrˈmɛranu |
| 3 | The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination 3.3. Data on complementizers and their distribution Example No. 3 3.11. The subjunctive instead of the infinitive. The inflected infinitivea. m anu ˈðittu ka ˈviəni ðɔˈmanɛmi hanno detto che vieni domani
a'. suɲɲu nɛʃˈʃutu ˈðɔpu ki tu si bbɛˈnutusono uscito dopo che tu sei venuto
b. ɛ kˈkiɭɭu ki mɛ ˈcama sˈsɛmprɛè quello che mi chiama sempre
ki tʃ aju ˈðatu i ˈsɔrdi che gli ho dato i soldi
uɲ tʃ ɛ nˈnɛntɛ ɛ tɛ ˈdirɛ non c'è niente di (=da) ti dire
un ˈtinɛ ˈnɛntɛ ɛ maɲˈdʒarɛ non ha niente da mangiare
c. ˈkinɛ ˈvɛnɛ?chi viene?
a kˈkinɛ a caˈmatu? a chi hai chiamato?
ˈdi-mmɛ ˈkinɛ ˈvɛnɛ dimmi chi viene
un sattʃu a kˈkinɛ aju ɛ caˈmarɛ non so a chi ho a chiamare
d. ki fˈfai?che fai?
ˈdi-mmɛ ki sˈtanu haˈtʃiəndu dimmi che stanno facendo
un ˈsattʃu ki tt aju ɛ ˈdirɛ non so che to ho a fare
e. ki kamˈmisa tɛ ˈminthi?che camicia ti metti?
ki fˈfimminɛ a ˈvistu? che donne hai visto?
ku kˈki u ˈhai? con che lo fai?
ku kki l a ˈhattu? con che lo hai fatto?
f. si ˈcɔvɛ unˈn iəʃʃuse piove non esco Example No. 4 a. ɛ ˈmiəʎʎu (ka) ˈiɭɭi mu u ɭɭu ˈhanuè meglio che loro Prt non lo fanno Example No. 5 suɲɲu kunˈtiəntu mu ˈiɭɭi ˈvɛnanu sono contento Prt loro vengono
ɛ ˈmiəʎʎu mu ˈiɭɭi u ɭɭu ˈhanu è meglio Prt loro non lo fanno
tʃ aju ˈðittu mu a ˈkarnɛ un s a ˈmaɲdʒa gli ho dettoPrt la carne non se la mangia
tʃ aju ˈðittu a ˈkarnɛ mu un s a ˈmaɲdʒa gli ho detto la carne Prt non se la mangia
vɔˈlɛra mu ˈhrati-ta unn ɛʃˈʃɛra vorrei Prt fratello-tuo non uscisse
ˈhrati-ta mu unn ɛʃˈʃɛra→fratello-tuo Prt non uscisse Example No. 6 ˈtʃ aju ˈðittu mu uɭɭ u ˈcamanu ti ho detto Prt non lo chiamano
mu un mɛ ˈcamanu→Prt non mi chiamano
ˈsuɲɲu kunˈtiəntu mu uɱ ˈbɛnanu sono contento Prt non vengono Example No. 7 un ˈtsattʃu duvɛ l aju ɛ pɔrˈtarɛ non so dove l'ho a portare
ki tˈt aju ɛ ˈdirɛ→che ti ho a dire
mɛ duˈmandu a ˈkinɛ aju ɛ caˈmarɛ mi domando a chi ho a chiamare |
| 4 | The Object 4.2. The order of the clitic string with respect to impersonal/reflexive Example No. 8 4.3. Systems of reflexive inflectioni. ˈka sɛ ˈðɔrmɛ bˈbuənuqua si dorme bene
ii. a. ˈiɭɭi sɛ ˈviðanu ˈsɛmprɛ pasˈsarɛloro si vedono sempre passare
b. ˈiɭɭu s a:kˈkattalui se (lo) compra
c. si nd akˈkatta dˈduise ne compra due
d. a ˈiɭɭu si ttʃɛ ˈðitʃɛ a kkusˈsia lui si gli dice così
f. si ttʃɛ ˈmintɛ u ˈsalɛsi ci mette il sale
g. si ttʃ indɛ ˈðitʃɛ ˈpɔkusi gli ne dice poco
h. si ttʃi ndɛ ˈminthɛ ˈpɔkusi ci ne mette poco Example No. 9 4.4. Coincidence of dative and locative in the same formmɛ ˈlavu
tɛ ˈlavi
sɛ ˈlava
nɛ laˈvamu
vɛ laˈvati
sɛ ˈlavanu 4.4.4. Coincidence of dative and locative in the same form Example No. 10 4.9. Prepositional objects and other prepositional complementsb. u:/ a: ˈviðanulo/la vedono
ɛ/ i bˈbiðanu li/le vedono
l aju caˈmatu/i/a/ɛ l'ho chiamato/a/i/e
u ɭɭu/ ɭɭa ˈviðanu non lo/la vedono
u ɭɭi/ ɭɭɛ bˈbiðanu non li/le vedono
caˈma-ɭɭu/-ɭɭa/-ɭɭi/-ɭɭɛ chiamalo/la/li/le
c. mɛ ˈðunanu ˈkistumi danno questo, etc.
tɛ ˈðunanu ˈkistu
tʃɛ ˈðunanu ˈkistu
nɛ ˈðunanu ˈkistu
vɛ ˈðunanu ˈkistu
d. m u:/ a: ˈðunanume lo/la danno
m i/ ɛ dˈdunanu me li/le danno, etc.
t u: ˈðunanu
tʃ u: ˈðunanu
n u: ˈðunanu
v u: ˈðunanu
da-mˈmi-ɭɭu/ -ɭɭa/-ɭɭi/-ɭɭɛ dammelo/la/li/le
da-tˈtʃi-ɭɭu daglielo
e. mi ndɛ ˈðunanu ˈduime ne danno due, etc.
ti ndɛ ˈðunanu ˈdui
tʃi ndɛ ˈðunanu ˈdui
ni ndɛ ˈðunanu ˈdui
vi ndɛ ˈðunanu ˈdui
si nd ɛra ɟˈɟutu se ne era andato
f. tʃɛ ˈmiənthu u ˈsalɛci metto il sale
tʃ u: ˈmiənthu ce lo metto Example No. 11 datiˈmillu a mˈmiɛ datemelo a me
(tʃ) u ˈðuɲɲu a fˈfrattita (glie)lo do a tuo fratello |
| 5 | The Auxiliary 5.3. Auxiliary selection, participle agreement, and interactions with "si" Example No. 12 5.10. The existential construction and locative inaccusative constructionsa. m aju laˈvatumi ho lavato, etc.
t a laˈvatu
(ˈiɭɭu/ ˈiɭɭa) s a ɭɭaˈvatu
n amu laˈvatu
v aˈviti laˈvatu
s anu laˈvatu
m aˈvia ɭɭaˈvatu mi avevo lavato, etc.
t aˈvia laˈvatu
s aˈvia ɭɭaˈvatu
n aˈviamu laˈvatu…
d. suɲɲu vɛˈnutusono venuto, etc.
si bbɛˈnutu
ɛ bbɛˈnutu/a
simu vɛˈnuti
siti vɛˈnuti
su bbɛˈnuti Example No. 13 a. ˈhɔrɛ tʃɛ ˈsunu i ɣwaʎˈʎunifuori ci sono i bambini
tʃɛ su kˈkiɭɭɛ ˈhimminɛ ci sono quelle donne
ˈtʃ ɛranu (ˈkiɭɭɛ) ˈhimminɛ c'erano (quelle) donne
uɲ tʃ ɛ ˈakkwa non c'è acqua
b. nd a ˈhimminɛne ha donne
nd aˈviɛ ˈhimminɛ ne aveva donne
nd aˈviɛ ɛ ˈkiɭɭɛ ˈhimminɛ ne aveva di quelle donne |
| 6 | Negation and Adverbs 6.1. Three types of sentential negation Example No. 14 6.6. Interactions of negation with object cliticsu ɭɭu ˈviðanu non lo vedono
unn aju caˈmatu a nˈnuɭɭu non ho chiamato a nessuno 6.6.2. Interactions of negation with object clitics Example No. 15 u/ a ˈviðanu lo/ la vedono
i/ ɛ bˈbiðanu li/ le vedono
u-ɭɭu/-ɭɭa ˈviðanu non lo/-la vedono
u-ɭɭi/-ɭɭɛ bˈbiðanu non li/ le vedono |
| 7 | Aspectual and Modal Structures 7.2. Imperative and negative imperative Example No. 16 a.-ii. caˈma-ɭɭu/ɭɭa/ɭɭi/ɭɭɛchiama-lo/la/li/le
da-mˈmi-ɭɭu da-mme-lo
iv. caˈmamu-luchiamiamo-lo
da-mu-ˈtʃi-ɭɭu diamo-ce(=glie)-lo
v. camaˈti-ɭɭu / caˈmati-luchiamate-lo
dati-ˈmi-ɭɭu date-me-lo
a' ii. u ɭɭu caˈmarɛ non lo chiamare
u mm u ˈðarɛ non me lo dare
iv. uɲ tʃ u ˈðamunon ce(=glie)-lo diamo
v. u ɭɭu caˈmatinon lo chiamate
u mm u ˈðati non me lo date
b. u/ a ˈviðanulo/ la vedono
i/ ɛ bˈbiðanu li/ le vedono
m u/ aˈðunanu me lo/ la danno
m i/ ɛ dˈdunanu me li/ le danno |
| 8 | The Noun Phrase 8.1. The possessive 8.1.1. The possessive Example No. 17 u kanɛ ˈmiu/ ˈtuɛ/ ˈsuɛ i kani ˈmiɛ/ ˈtui/ ˈsui il cane mio/tuo/suo
u kanɛ ˈnuəʃʈru/ ˈvuəʃʈru i kani ˈnuəʃʈri/ ˈvuəʃʈri il cane nostro/vostro
u ˈkani ɛ ˈiɭɭi i kani ɛ ˈiɭɭi il cane di loro
a ˈsɛddʒa ˈmia/ ˈtua/ ˈsua ɛ ˈsɛddʒɛ ˈmiɛ/ ˈtuɛ/ ˈsuɛ la sedia mia/tua/sua
a ˈsɛddʒa ˈnɔʃʈra/ ˈvɔʃʈra ɛ ˈsɛddʒɛ ˈnɔʃʈrɛ/ ˈvɔʃʈrɛ la sedia nostra/vostra
a ˈsɛddʒa ɛ ˈiɭɭi ɛ ˈsɛddʒɛ ɛ ˈiɭɭi la sedia di loro |