Platania

back
Platania
Place: Platania
Province: Catanzaro
Region: Calabria
Number of examples: 17
Number of notebooks: 1
2The Subject
2.8. Verb inflection
Example No. 1
maɲˈdʒava-vu
mangiavate
maɲˈdʒɛra-vu
mangereste
cf.
maɲˈdʒatɛ
mangiate

2.8.2. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigm
Example No. 2
b.
dɔrˈmia
dormivo, etc.
dɔrˈmiɛ
dɔrˈmia
dɔrˈmiamu
dɔrˈmiavu
dɔrˈmianu
dɔrˈmɛra
dormirei, etc.
dɔrˈmɛrɛ
dɔrˈmɛra
dɔrˈmɛramu
dɔrˈmɛravu
dɔrˈmɛranu

3The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination
3.3. Data on complementizers and their distribution
Example No. 3
a.
m anu ˈðittu ka ˈviəni ðɔˈmanɛ
mi hanno detto che vieni domani
a'.
suɲɲu nɛʃˈʃutu ˈðɔpu ki tu si bbɛˈnutu
sono uscito dopo che tu sei venuto
b.
ɛ kˈkiɭɭu ki mɛ ˈcama sˈsɛmprɛ
è quello che mi chiama sempre
ki tʃ aju ˈðatu i ˈsɔrdi
che gli ho dato i soldi
uɲ tʃ ɛ nˈnɛntɛ ɛ tɛ ˈdirɛ
non c'è niente di (=da) ti dire
un ˈtinɛ ˈnɛntɛ ɛ maɲˈdʒarɛ
non ha niente da mangiare
c.
ˈkinɛ ˈvɛnɛ?
chi viene?
a kˈkinɛ a caˈmatu?
a chi hai chiamato?
ˈdi-mmɛ ˈkinɛ ˈvɛnɛ
dimmi chi viene
un sattʃu a kˈkinɛ aju ɛ caˈmarɛ
non so a chi ho a chiamare
d.
ki fˈfai?
che fai?
ˈdi-mmɛ ki sˈtanu haˈtʃiəndu
dimmi che stanno facendo
un ˈsattʃu ki tt aju ɛ ˈdirɛ
non so che to ho a fare
e.
ki kamˈmisa tɛ ˈminthi?
che camicia ti metti?
ki fˈfimminɛ a ˈvistu?
che donne hai visto?
ku kˈki u ˈhai?
con che lo fai?
ku kki l a ˈhattu?
con che lo hai fatto?
f.
si ˈcɔvɛ unˈn iəʃʃu
se piove non esco

3.11. The subjunctive instead of the infinitive. The inflected infinitive
Example No. 4
a.
ɛ ˈmiəʎʎu (ka) ˈiɭɭi mu u ɭɭu ˈhanu
è meglio che loro Prt non lo fanno

Example No. 5
suɲɲu kunˈtiəntu mu ˈiɭɭi ˈvɛnanu
sono contento Prt loro vengono
ɛ ˈmiəʎʎu mu ˈiɭɭi u ɭɭu ˈhanu
è meglio Prt loro non lo fanno
tʃ aju ˈðittu mu a ˈkarnɛ un s a ˈmaɲdʒa
gli ho dettoPrt la carne non se la mangia
tʃ aju ˈðittu a ˈkarnɛ mu un s a ˈmaɲdʒa
gli ho detto la carne Prt non se la mangia
vɔˈlɛra mu ˈhrati-ta unn ɛʃˈʃɛra
vorrei Prt fratello-tuo non uscisse
ˈhrati-ta mu unn ɛʃˈʃɛra→fratello-tuo Prt non uscisse

Example No. 6
ˈtʃ aju ˈðittu mu uɭɭ u ˈcamanu
ti ho detto Prt non lo chiamano
mu un mɛ ˈcamanu→Prt non mi chiamano
ˈsuɲɲu kunˈtiəntu mu uɱ ˈbɛnanu
sono contento Prt non vengono

Example No. 7
un ˈtsattʃu duvɛ l aju ɛ pɔrˈtarɛ
non so dove l'ho a portare
ki tˈt aju ɛ ˈdirɛ→che ti ho a dire
mɛ duˈmandu a ˈkinɛ aju ɛ caˈmarɛ
mi domando a chi ho a chiamare

4The Object
4.2. The order of the clitic string with respect to impersonal/reflexive
Example No. 8
i.
ˈka sɛ ˈðɔrmɛ bˈbuənu
qua si dorme bene
ii.
a. ˈiɭɭi sɛ ˈviðanu ˈsɛmprɛ pasˈsarɛ
loro si vedono sempre passare
b.
ˈiɭɭu s a:kˈkatta
lui se (lo) compra
c.
si nd akˈkatta dˈdui
se ne compra due
d.
a ˈiɭɭu si ttʃɛ ˈðitʃɛ a kkusˈsi
a lui si gli dice così
f.
si ttʃɛ ˈmintɛ u ˈsalɛ
si ci mette il sale
g.
si ttʃ indɛ ˈðitʃɛ ˈpɔku
si gli ne dice poco
h.
si ttʃi ndɛ ˈminthɛ ˈpɔku
si ci ne mette poco

4.3. Systems of reflexive inflection
Example No. 9
mɛ ˈlavu
tɛ ˈlavi
sɛ ˈlava
nɛ laˈvamu
vɛ laˈvati
sɛ ˈlavanu

4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
4.4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
Example No. 10
b.
u:/ a: ˈviðanu
lo/la vedono
ɛ/ i bˈbiðanu
li/le vedono
l aju caˈmatu/i/a/ɛ
l'ho chiamato/a/i/e
u ɭɭu/ ɭɭa ˈviðanu
non lo/la vedono
u ɭɭi/ ɭɭɛ bˈbiðanu
non li/le vedono
caˈma-ɭɭu/-ɭɭa/-ɭɭi/-ɭɭɛ
chiamalo/la/li/le
c.
mɛ ˈðunanu ˈkistu
mi danno questo, etc.
tɛ ˈðunanu ˈkistu
tʃɛ ˈðunanu ˈkistu
nɛ ˈðunanu ˈkistu
vɛ ˈðunanu ˈkistu
d.
m u:/ a: ˈðunanu
me lo/la danno
m i/ ɛ dˈdunanu
me li/le danno, etc.
t u: ˈðunanu
tʃ u: ˈðunanu
n u: ˈðunanu
v u: ˈðunanu
da-mˈmi-ɭɭu/ -ɭɭa/-ɭɭi/-ɭɭɛ
dammelo/la/li/le
da-tˈtʃi-ɭɭu
daglielo
e.
mi ndɛ ˈðunanu ˈdui
me ne danno due, etc.
ti ndɛ ˈðunanu ˈdui
tʃi ndɛ ˈðunanu ˈdui
ni ndɛ ˈðunanu ˈdui
vi ndɛ ˈðunanu ˈdui
si nd ɛra ɟˈɟutu
se ne era andato
f.
tʃɛ ˈmiənthu u ˈsalɛ
ci metto il sale
tʃ u: ˈmiənthu
ce lo metto

4.9. Prepositional objects and other prepositional complements
Example No. 11
datiˈmillu a mˈmiɛ
datemelo a me
(tʃ) u ˈðuɲɲu a fˈfrattita
(glie)lo do a tuo fratello

5The Auxiliary
5.3. Auxiliary selection, participle agreement, and interactions with "si"
Example No. 12
a.
m aju laˈvatu
mi ho lavato, etc.
t a laˈvatu
(ˈiɭɭu/ ˈiɭɭa) s a ɭɭaˈvatu
n amu laˈvatu
v aˈviti laˈvatu
s anu laˈvatu
m aˈvia ɭɭaˈvatu
mi avevo lavato, etc.
t aˈvia laˈvatu
s aˈvia ɭɭaˈvatu
n aˈviamu laˈvatu…
d.
suɲɲu vɛˈnutu
sono venuto, etc.
si bbɛˈnutu
ɛ bbɛˈnutu/a
simu vɛˈnuti
siti vɛˈnuti
su bbɛˈnuti

5.10. The existential construction and locative inaccusative constructions
Example No. 13
a.
ˈhɔrɛ tʃɛ ˈsunu i ɣwaʎˈʎuni
fuori ci sono i bambini
tʃɛ su kˈkiɭɭɛ ˈhimminɛ
ci sono quelle donne
ˈtʃ ɛranu (ˈkiɭɭɛ) ˈhimminɛ
c'erano (quelle) donne
uɲ tʃ ɛ ˈakkwa
non c'è acqua
b.
nd a ˈhimminɛ
ne ha donne
nd aˈviɛ ˈhimminɛ
ne aveva donne
nd aˈviɛ ɛ ˈkiɭɭɛ ˈhimminɛ
ne aveva di quelle donne

6Negation and Adverbs
6.1. Three types of sentential negation
Example No. 14
u ɭɭu ˈviðanu
non lo vedono
unn aju caˈmatu a nˈnuɭɭu
non ho chiamato a nessuno

6.6. Interactions of negation with object clitics
6.6.2. Interactions of negation with object clitics
Example No. 15
u/ a ˈviðanu
lo/ la vedono
i/ ɛ bˈbiðanu
li/ le vedono
u-ɭɭu/-ɭɭa ˈviðanu
non lo/-la vedono
u-ɭɭi/-ɭɭɛ bˈbiðanu
non li/ le vedono

7Aspectual and Modal Structures
7.2. Imperative and negative imperative
Example No. 16
a.-ii.
caˈma-ɭɭu/ɭɭa/ɭɭi/ɭɭɛ
chiama-lo/la/li/le
da-mˈmi-ɭɭu
da-mme-lo
iv.
caˈmamu-lu
chiamiamo-lo
da-mu-ˈtʃi-ɭɭu
diamo-ce(=glie)-lo
v.
camaˈti-ɭɭu / caˈmati-lu
chiamate-lo
dati-ˈmi-ɭɭu
date-me-lo
a' ii. u ɭɭu caˈmarɛ
non lo chiamare
u mm u ˈðarɛ
non me lo dare
iv.
uɲ tʃ u ˈðamu
non ce(=glie)-lo diamo
v.
u ɭɭu caˈmati
non lo chiamate
u mm u ˈðati
non me lo date
b.
u/ a ˈviðanu
lo/ la vedono
i/ ɛ bˈbiðanu
li/ le vedono
m u/ aˈðunanu
me lo/ la danno
m i/ ɛ dˈdunanu
me li/ le danno

8The Noun Phrase
8.1. The possessive
8.1.1. The possessive
Example No. 17
u kanɛ ˈmiu/ ˈtuɛ/ ˈsuɛ i kani ˈmiɛ/ ˈtui/ ˈsui
il cane mio/tuo/suo
u kanɛ ˈnuəʃʈru/ ˈvuəʃʈru i kani ˈnuəʃʈri/ ˈvuəʃʈri
il cane nostro/vostro
u ˈkani ɛ ˈiɭɭi i kani ɛ ˈiɭɭi
il cane di loro
a ˈsɛddʒa ˈmia/ ˈtua/ ˈsua ɛ ˈsɛddʒɛ ˈmiɛ/ ˈtuɛ/ ˈsuɛ
la sedia mia/tua/sua
a ˈsɛddʒa ˈnɔʃʈra/ ˈvɔʃʈra ɛ ˈsɛddʒɛ ˈnɔʃʈrɛ/ ˈvɔʃʈrɛ
la sedia nostra/vostra
a ˈsɛddʒa ɛ ˈiɭɭi ɛ ˈsɛddʒɛ ɛ ˈiɭɭi
la sedia di loro