Montebello Ionico

back
Montebello Ionico
Place: Montebello Jonico (capoluogo)
Province: Reggio Calabria
Region: Calabria
Number of examples: 15
Number of notebooks: 1
2The Subject
2.2. The null subject parameter: introduction
Example No. 1
i.
ɛra durˈmutu bˈbɔnu
era dormito bene
ii.
ndi kaˈðiru i ˈpjatti
ci caddero i piatti
iii.
kku ˈkriði ki vˈvɛni?
chi credi che viene?

2.8. Verb inflection in the third person
2.8.1. Verb inflection in the third person
Example No. 2
a.
u ˈcamu
lo chiamo, etc.
ˈcami
ˈcama
caˈmamu
caˈmati
ˈcamunu

3The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination
3.3. Data on complementizers and their distribution
Example No. 3
a.
mi ˈðissiru ki vˈvɛni duˈmani
mi dissero che viene domani
ɛ mˈmeʎʎu ki ttu ˈvɛni
è meglio che tu vieni
b.
sunnu ˈkiɖi ki vˈviðu ˈsɛmpri
sono quelli che vedo sempre
ki mmi ˈcamunu ˈsɛmpri
che mi chiamano sempre
ki ɲtʃi ˈðessi i ˈsɔrdi
che gli detti i soldi
c.
ku ˈveni?
chi viene?
ˈdi-mmi ku ˈvɛni
dimmi chi viene
d.
ki fˈfai?
che fai?
ˈdi-mmi ki fˈfai
dimmi che fai

3.10. Relative clauses
Example No. 4
ˈsunnu ˈkiɖi ki ɲtʃi ˈðɛssi i ˈsɔrdi
sono quelli che gli detti i soldi

4The Object
4.2. The order of the clitic string with respect to impersonal/reflexive
Example No. 5
i.
ˈɖa si ˈðɔrmi bˈbɔnu
là si dorme bene
ii.
b. ˈiɖu s u kˈkattha
lui se lo compra
c.
si ndi kˈkattha dˈdui
se ne compra due
g.
ɲtʃi si ndi ˈðunanu ˈtanti
gli se ne danno tanti
h.
(si ndi ˈmɛnthiˈpɔku)
se ne mette poco

4.3. Systems of reflexive inflection
Example No. 6
mi ˈlavu
ti ˈlavi
si ˈlava
ndi laˈvamu
vi laˈvati
si ˈlavanu

4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
4.4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
Example No. 7
b.
ndi ˈviði dˈdui
ne vede due
c.
mi ˈðuna ˈkistu
mi dà questo, etc.
ti ˈðuna ˈkistu
ɲtʃi ˈðuna ˈkistu
ndi ˈðuna ˈkistu
d.
m u ˈðuna
me lo dà, etc.
t u ˈðuna
ɲtʃ u ˈðuna
nd u ˈðuna
v u ˈðuna
e.
mi (ndi) ˈðuna dˈdui
me ne dà due, etc.
ti (ndi) ˈðuna dˈdui
ɲtʃi (ndi) ˈðuna dˈdui
ndi (ndi) ˈðuna dˈdui
si (ndi) kˈkattha dˈdui
se ne compra due
f.
ɲtʃ u ˈmɛnthi
ce lo mette

4.8. Locative-type clitics with the auxiliary
4.8.2. Locative-type clitics with the auxiliary
Example No. 8
a.
nd ˈaju fami
ne ho fame
nd aˈiva fami
ne avevo fame

5The Auxiliary
5.8. Varieties with only "avere" without participle agreement.
5.8.1. Varieties with only "avere" without participle agreement.
Example No. 9
b.
ɛra/aˈiva durˈmutu/ viˈnutu
ero/avevo dormito/venuto, etc.
ɛri/aˈivi durˈmutu/ viˈnutu
ɛra/aˈiva durˈmutu/ viˈnutu
ɛrumu/aˈivumu durˈmutu/ viˈnutu
ɛruvu/aˈiuvu durˈmutu/ viˈnutu
ɛrunu/aˈivunu durˈmutu/ viˈnutu
m ɛra/aˈiva laˈvatu
mi ero/avevo lavato
t ɛri/aˈivi laˈvatu
s ɛra/aˈiva laˈvatu
nd ɛrumu/nd aˈivumu laˈvatu
v ɛruvu/aˈiuvu laˈvatu
s ɛrunu/aˈivunu laˈvatu
l ɛra/aˈiva caˈmatu
lo ero/avevo chiamato
l ɛri/aˈivi caˈmatu
l ɛra/aˈiva caˈmatu
ˈl ɛrumu/aˈivumu caˈmatu
ˈl ɛruvu/aˈiuvu caˈmatu
ˈl ɛrunu/aˈivunu caˈmatu
aˈivunu muˈrutu aˈjɛri
avevano morto ieri
ˈl ɛrumu caˈmatu
lo/li/la/le eravamo chiamato/i/a/e
cf.
ɛra sˈtaŋku
ero stanco, etc.
ɛri sˈtaŋku
ɛra sˈtaŋku
ˈɛrumu sˈtaŋki
ˈɛruvu sˈtaŋku
ˈɛrunu sˈtaŋku
nd aˈiva ˈfami
ne avevo fame
ˈl av a fˈfari
l'avevo a fare

5.10. The existential construction and locative inaccusative constructions
Example No. 10
nˈd avi a kkiɖi ˈfimmini
ne ha a quelle donne
nˈd avi a ˈiɖu/a ˈiɖi
ne ha a lui/ a loro
nˈd avi a mˈmia/ a nˈnui/ a vˈvui
ne ha a me/ a noi / a voi
nˈd avi a ttɔ ˈfiɟɟu
ne ha a tuo figlio
nˈd avi na ˈfimmina/ ˈfimmini
ne ha una donna/ donne
nˈd avi dˈdui
ne ha due
nd aˈiva a ttɔ ˈfiɟɟu
ne aveva a tuo figlio
cf.
ɲtʃ ɛ ˈiɖu
c'è lui
ɲtʃi ˈsunnu ˈiɖi
ci sono loro
ɲtʃi ˈsiti ˈvui
ci siete voi

6Negation and Adverbs
6.3. Position of the adverb in relation to the participle
6.3.4. Position of the adverb in relation to the participle
Example No. 11
ddʒa t aˈiva viˈðutu
già ti avevo visto

Example No. 12
nɔn t aˈva ccu vviˈðutu
non ti avevo più visto

8The Noun Phrase
8.1. The possessive
8.1.1. The possessive
Example No. 13
i mɛ tri vvisˈtiti
i miei tre vestiti

Example No. 14
u mɛ/ tɔ/ sɔ ˈkani i mɛ/ tɔ/ sɔ ˈkani
il mio/tuo/ suo cane
u nɔstru/ vɔstru/ sɔ ˈkani i nɔstri/ vɔstri/ sɔˈkani
il nostro/vostro/loro cane
a mɛ/ tɔ/ sɔ kamˈmiʃa i mɛ/ tɔ/ sɔ kamˈmiʃi
la mia/tua/sua camicia
a nɔstra/ vɔstra/ sɔ kamˈmiʃa i nɔstri/ vɔstri/ sɔ kamˈmiʃi
la nostra/vostra/ loro camicia

8.3. Special treatment of kinship terms
Example No. 15
mɛ/ tɔ/ sɔ ˈpaʈri
mio/tuo/suo padre
mɛ/ tɔ/ sɔ ˈmamma
mia/tua/sua mamma
mɛ ˈfiɟɟu i mɛ ˈfiɟɟi
mio figlio – i miei figli, etc.
tɔ ˈfiɟɟu i tɔ ˈfiɟɟi
sɔ ˈfiɟɟu i sɔ ˈfiɟɟi
nɔsʈru ˈfiɟɟu i nɔsʈri ˈfiɟɟi
vɔsʈru ˈfiɟɟu i vɔsʈri ˈfiɟɟi
sɔ ˈfiɟɟu i sɔ ˈfiɟɟi
mɛ ˈfiɟɟa i mɛ ˈfiɟɟi
mia figlia – le mie figlie, etc.
tɔ ˈfiɟɟa i tɔ ˈfiɟɟi
sɔ ˈfiɟɟa i sɔ ˈfiɟɟi
nɔsʈra ˈfiɟɟa
vɔsʈra ˈfiɟɟa
sɔ ˈfiɟɟa
mɛ ˈsɔru i mɛ ˈsɔru
mia sorella – le mie sorelle, etc.
tɔ ˈsɔru i tɔ ˈsɔru
sɔ ˈsɔru i sɔ ˈsɔru