| S.Agata del Bianco | |
| 2 | The Subject 2.8. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigm 2.8.2. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigm Example No. 1 b. laˈvavalavavo, etc.
laˈvavi
laˈvava
laˈvavamu
laˈvavu
laˈvavanu Example No. 2 2.9. Agreement theoryb. ˈpɛrduperdo, etc.
ˈpɛrdi
ˈpɛrdi
pɛrˈdimu
pɛrˈditi
ˈpɛrdunu Example No. 3 ˈvinni nu kɔˈtraru venne un bambino
ˈvinnuru tʃɛrti kɔˈtrari vennero certi bambini |
| 3 | The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination 3.3. Data on complementizers and their distribution Example No. 4 3.11. The subjunctive instead of the infinitive. The inflected infinitivea. mi ˈðissuru ka ˈiʎʎu ˈvɛni dɔˈmanimi dissero che lui viene domani
ti prɔˈmɛtthu ka ˈvɛɲɲu ti prometto che vengo
a'. nɛʃˈʃivi ˈdɔpu ki vɛˈnisti ˈtuuscii dopo che venisti tu
b. ɛsti ˈkiʎʎu ki cˈcamu ˈɛuè quello che chiamo io
ki mmi ˈcama ˈsɛmpri→che mi chiama sempre
ki ssi ˈðɛtti i ˈsɔrdi→che gli detti i soldi
c. ku ˈvɛni?chi viene?
nɔn ˈsattʃu ku ˈvɛni non so chi viene
d. ki fˈfai?che fai?
nɔn ˈsattʃu ki fˈfannu non so che fanno Example No. 5 a. u ˈpɔi caˈmarilo puoi chiamare
ˈɔji ˈpɔti cɔˈviri oggi può piovere
b. u ˈvitthi huˈjiri/ ðɔrˈmirilo vidi uscire/dormire
ka ˈhuji/ ka ˈðɔrmi→che esce/che dorme
c. s u ˈhattsu/ˈhitʃi ˈhari aˈð iʎʎuglielo faccio/feci fare a lui Example No. 6 a. ˈvɔɟɟu m(i) u ˈvijuvoglio Prt lo vedo(=vederlo)
pa mm(i) u ˈviju→per Prt lo vedo(=vederlo)
i ˈvɛni dɔˈmani→Prt viene domani
pa mm u ˈhatʃi→per Prt lo fa
u ˈpɔi m(i) u ˈcami lo puoi Prt lo chiami(=chiamarlo)
nɔm ˈpɔti ˈpa mmi ˈcɔvi non può per Prt piove(=piovere)
c. ˈhattsu m u ˈhatʃi ˈiʎʎufaccio Prt lo fa lui(=farlo a lui)
si ˈhitʃi m u ˈhatʃi gli feci Prt lo fa(=farlo)
d. ˈvinni pa mmi u ˈvijuvenni per Prt lo vedo(=a vederlo)
e. mi ˈhatʃi pjaˈtʃiri mi ti ˈvijumi fa piacere Prt ti vedo(=vederti)
ti ˈðiku m(i) u ˈcami ti dico Prt lo chiami(=di chiamarlo)
ti ˈðiku pa mm(i) u ˈcami ti dico per Prt lo chiami(=di chiamarlo)
ˈsuɲɲu kunˈthɛnthu pa mmi ti ˈviju sono contenti per Prt ti vedo(=di vederti)
ˈsuɲɲu kunˈthɛnthu mi/i ti ˈviju sono contenti Prt ti vedo(=di vederti)
ˈkriju pa mmi ˈvɛɲɲu dɔˈmani credo per Prt vengo(=di venire) domani
ˈɛsti ˈmɛɟɟu m(i) u caˈmamu è meglio Prt lo chiamiamo
ˈɛsti ˈmɛɟɟu pa mm(i) u caˈmamu è meglio per Prt lo chiamiamo
ˈɛu nɛʃˈʃivi prima i ˈvɛni ˈtu io uscii prima Prt vieni tu Example No. 7 b. nɔn ˈtsattʃu ki mmi ti ˈðikunon so che Prt ti dico
a kku i ˈcamu→a chi Prt chiamo
aˈundi i ˈdɔrmu→dove Prt dormo Example No. 8 i ˈtrasinu Prt entrano(=entrino)
nɔ mmi ˈtrasinu non Prt entrano(=entrino) Example No. 9 s u ˈhattsu (pam) m(i) u ˈhatʃi ˈiʎʎu glielo faccio per Prt fa lui
s u ˈhitʃi (pam) m(i) u ˈhatʃi ˈiʎʎu glielo feci per Prt lo fa lui
i ˈðissi pa mmi ˈvɛni gli dissi per Prt vieni
mi ndi ˈjivi nɔ mm(i) u ˈviju me ne andai non Prt lo vedo Example No. 10 ti ˈðiku ka ˈiʎʎu ˈvinni ti dico che lui viene
ˈkriju ka ndi viˈðimu ðɔˈmani credo che ci vediamo domani
ka ˈvɛɲɲu→che vengo
ˈvɔɟɟu ka ˈiʎʎu ˈvɛni voglio che lui viene
ˈsuɲɲu kunˈthɛnthu ka ti ˈviju sono contento che ti vedo
mi ˈhatʃi pjaˈtʃiri ha ti ˈvitthi mi fa piacere che ti vidi
ˈvinni ˈðɔpu ki u ˈvitti venni dopo che lo vidi
ˈkiʎʎu ˈɛsti a pɛrˈtsuna ki tti ˈcama lui è la persona che ti chiama Example No. 11 ˈvɔɟɟu (ˈiʎʎu) pa mmi ˈvɛni voglio lui per Prt viene
ˈhattsu ˈiʎʎu m u ˈhatʃi faccio lui Prt lo fa
m u ˈhatʃi ˈiʎʎu→Prt lo fa lui
ˈhitʃi i hiɟˈɟɔli m u ˈhannu feci i bambini Prt lo fanno
m u ˈhannu i hiɟˈɟɔli→Prt lo fanno i bambini Example No. 12 ˈvɔɟɟu nɔ mmi ˈvɛni voglio non Prt viene
ti ˈðiku nɔ mm(i) u ˈcami ti dico non Prt lo chiami
ˈɛsti ˈmɛɟɟu nɔ mm(i) u caˈmamu è meglio non Prt mi chiamano
mi ndi ˈjivi (pa) nɔ mm(i) u ˈviju me ne andai per non Prt lo vedo |
| 4 | The Object 4.3. Systems of reflexive inflection Example No. 13 4.4. Lexicalization of dative by the clitic "si"mi ˈlavu
ti ˈlavi
si ˈlava
ndi laˈvamu
vi laˈvati
si ˈlavanu 4.4.7. Lexicalization of dative by the clitic "si" Example No. 14 4.8. Locative-type clitics with the auxiliaryb. u nd avia caˈmatulo (ne) aveva chiamato
mi nd aˈvɛvi caˈmatu mi (ne) avevi chiamato
ˈcama-lu chiamalo
c. ˈiʎʎi mi ˈðunanu ˈkistuloro mi danno questo, etc.
ti ˈðunanu ˈkistu
si ˈðunanu ˈkistu
ndi ˈðunanu ˈkistu
vi ˈðunanu ˈkistu
d. m u ˈðunanume lo danno, etc.
t u ˈðunanu
s u ˈðunanu (aˈð iʎʎu / aˈð iʎʎi)
nd u ˈðunanu
v u ˈðunanu
s u nd aˈvia ˈðatu glielo (ne) aveva dato
e. mi ˈðunanu dˈduimi danno due
si ˈðunanu dˈdui gli danno due, etc.
ndi ˈðunanu dˈdui
vi ˈðunanu dˈdui
ˈpiɟɟanu dˈdui prendono due
f. u ˈmɛnthulo metto
ˈmɛnthu kˈkha ˈkista ˈkɔsa metto qua questa cosa
nˈd avi ˈɔmini ne ha (=ci sono) uomini
mi ndi ˈjivi me ne andai 4.8.2. Locative-type clitics with the auxiliary Example No. 15 4.9. Prepositional objects and other prepositional complementsa. nd aˈvia ðɔrˈmutune avevo dormito, etc.
nd aˈvivi ðɔrˈmutu
nd aˈvia ðɔrˈmutu
nd aˈvɛvamu ðɔrˈmutu
nd aˈvɛvuvu ðɔrˈmutu
nd aˈvɛvanu ðɔrˈmutu
nd aˈvia ˈhami ne avevo fame
nˈd aju m u ˈhattsu ne ho Prt lo faccio (=da farlo)
ˈpɔtthi nd aˈviri radˈdʒuni può ne-avere ragione
mi ndi ˈjivi me ne andai
nɔn aˈvia ccu ddɔrˈmutu non avevo più dormito
nɔn aˈvia ˈhami non avevo fame
b. u nd aˈvia caˈmatulo ne avevo chiamato
a nd aˈvia caˈmatu la ne avevo chiamata
i nd aˈvia caˈmatu li ne avevo chiamato
ti/vi nd aˈvia caˈmatu ti/vi ne avevo chiamato
mi nd aˈvɛvi caˈmatu mi ne avevi chiamato
s u nd aˈvia ˈðatu glielo ne aveva dato
mi nd aˈvia laˈvatu mi ne avevo lavato, etc.
ti nd aˈvia laˈvatu
si nd aˈvia laˈvatu
ndi nd aˈvɛvamu laˈvatu
vi nd aˈvɛvavu laˈvatu
si nd aˈvɛvanu laˈvatu
nɔn ti/vi nd aˈvia caˈmatu non ti/vi ne avevo chiamato
nɔm mi nd aˈvɛvi caˈmatu non me ne avevi chiamato
nɔn s u nd aˈvia ˈðatu non glielo ne aveva dato
nɔn si nd ˈavia laˈvatu non se ne aveva lavato
n ɔ nd aˈvia ˈhatthu non lo ne aveva fatto
n ɛ nd aˈvia ˈhatthu non li ne aveva fatto
n ɔ: n aˈvia caˈmatu non lo non avevo chiamato
n a n aˈvia caˈmatu non la non avevo chiamata
n ɛ n aˈvia caˈmatu non li non avevo chiamati
u ˈcamu lo chiamo
a ˈcamu la chiamo
i ˈcamu li chiamo
n ɔ: caˈmai non lo chiamai
n a: ˈcamu non la chiamo
n ɛ: ˈcamu non li chiamo Example No. 16 a. caˈmavi a fˈfratu-tachiamai a fratello-tuo
aˈð iʎʎu …a lui
(a) kˈkiʎʎa ˈhimmina …a quella donna
b. caˈmavi na ˈhimminachiamai una donna |
| 5 | The Auxiliary 5.8. Varieties with only "avere" without participle agreement. 5.8.1. Varieties with only "avere" without participle agreement. Example No. 17 5.10. The existential construction and locative inaccusative constructionsb. nd aˈvia vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbine avevo venuto/dormito/lavato i panni, etc.
nd aˈvɛvi vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbi
nd aˈvia vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbi
nd aˈvɛvumu vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbi
nd aˈvɛuvu vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbi
nd aˈvɛvanu vɛˈnutu / ðɔrˈmutu / laˈvatu i rˈrɔbbi
mi nd aˈvia laˈvatu me ne avevo lavato, etc.
ti nd aˈvɛvi laˈvatu
ˈiʎʎu si nd aˈvia laˈvatu
ˈiʎʎa si nd aˈvia laˈvatu
ndi nd aˈvɛvamu laˈvatu
vi nd aˈvɛuvu laˈvatu
si nd aˈvɛvanu laˈvatu
ˈiʎʎi si nd aˈvɛvanu laˈvatu loro se ne avevano lavato
u / a / i nd aˈvia caˈmatu lo/la/li ne avevo chiamato
cf. nd aˈvia ˈhamine avevo fame
ɛra kunˈthɛnthu ero contento Example No. 18 5.10.1. Analysis of the datanˈd avi ˈhimmini / kiʎʎi ˈhimmini/ a kkhiʎʎi ˈhimmani ne ha donne/ quelle donne/ a quelle donne
nˈd avi aˈð iʎʎu ne ha a lui (=c'è lui)
nˈd avi a mˈmia/ a nˈnui ne ha a me/ a noi (=ci sono io/ ci siamo noi)
nˈd avi a mˈmia/ a tˈtia/ a nˈnui ne ha a te (=ci sei tu)
nˈd avi a fˈfratuta ne ha a tuo fratello (=c'è tuo fratello)
nˈd avi a ˈðiʎʎu ne ha a lui (=c'è lui)
nˈd avi a ˈn ɔmu ne ha a un uomo (=c'è un uomo)
nˈd avi a kkiʎʎa ˈhimmina ne ha a quella donna
nˈd avi a kkiʎʎi kɔˈtrari ne ha a quei bambini
ˈpɔti nd aˈviri a ˈðiʎʎu può ne avere a lui (=può esserci lui)
nɔˈn av(i) a nˈnuʎʎu non ha a nessuno Example No. 19 b. nˈd avi pani?ne ha pane (=c'è pane)?
nˈd avi ne ha
nˈd avi kɔˈtrari? ne ha bambini?
nˈd avi ne ha
nˈd avi kiʎʎi kɔˈtrari? ne ha quei bambini?
i nˈd avi li ne ha
tʃi ˈsuɲɲu ci sono |
| 6 | Negation and Adverbs 6.1. Three types of sentential negation Example No. 20 nɔn aˈvia caˈmatu a nˈnuɭɭu non avevo chiamato a nessuno Example No. 21 6.3. Position of the adverb in relation to the participlenɔ:n aˈvia caˈmatu non lo avevo chiamato 6.3.4. Position of the adverb in relation to the participle Example No. 22 nɔn aˈvia dɔrˈmutu cˈcu non avevo dormito più |
| 7 | Aspectual and Modal Structures 7.1. The issue of restructuring 7.1.2. The issue of restructuring Example No. 23 7.2. Imperative and negative imperativeu ˈpɔi m(i) u ˈcami lo puoi PRT lo cami Example No. 24 a.-ii. ˈcama-luchiama-lo
iv. caˈmamu-luchiamiamo-lo
v. caˈmat-u-luchiamate-lo
a' ii. nɔ: caˈmari non lo chiamare
iv. nɔ: caˈmamunon lo chiamiamo
v. nɔ: caˈmatinon lo chiamate |
| 8 | The Noun Phrase 8.1. The possessive 8.1.1. The possessive Example No. 25 8.3. Special treatment of kinship termsa. u mɛ ˈkaniil mio cane
i ˈsɔi ˈkani i suoi cani
b. i ˈkani ˈmɛii cani miei
u ˈkani ˈmɛu il cane mio Example No. 26 ˈmau-ma madre-mia
ˈpatru-ma padre-mio
ˈhratu-ma i ˈmɛi ˈhrati fratello-mio – i miei fratelli, etc.
ˈhratu-ta i ˈtɔi ˈhrati
ˈhratu-sa i ˈsɔi ˈhrati
ˈnɔstru ˈhrati i ˈnɔstri ˈhrati nostro fratello – i nostri fratelli
ˈsɔru-ma i mɛi sɔˈruri sorella-mia – le mie sorelle, etc.
ˈsɔru-ta i ˈtɔi sɔˈruri
ˈsɔru-sa i ˈsɔi sɔˈruri
ˈhiɟɟu-ma i ˈmɛi hiɟˈɟɔli figlio-mio – i miei figli, etc.
ˈhiɟɟu-ta
ˈhiɟɟu-sa i ˈsɔi hiɟˈɟɔli |