Alfonsine

back
Alfonsine
Place: Alfonsine
Province: Ravenna
Region: Emilia Romagna
Number of examples: 33
2The Subject
2.1. Subject clitics: data presentation
Example No. 1
kal taˈbaki aʎ e avˈnudi a ka ˈmi
quelle bambine ClS-3pf sono venute a casa mia

2.3. Subject clitics: paradigms
Example No. 2
a ˈdurum a i ɔ durˈmi
t ˈdurum t e durˈmi
e/la ˈdoɐrmæ l a durˈmi
a durˈmuɜ̃ aˈvɛ̃ durˈmi
a durˈmi aˈvi durˈmi
i/al ˈdoɐrum i/ aʎ a durˈmi
e ˈpjo:v l a pjuˈvu
a uˈfɛnd ˈtot
ClS offendo tutti, etc.
t uˈfɛnd
l uˈfɛnd
a ufindˈɜ̃
a ufinˈdi
i/ aʎ uˈfɛnd

2.5. Additional evidence regarding the position of subject clitics
2.5.1. Additional evidence regarding the position of subject clitics
Example No. 3
a ˈmɛɲ es a ˈbi:v
ClS mangio e ClS bevo, etc.
t ˈmɛɲæ e t ˈbi:v
e ˈmɜɲæ es e ˈbe:v
a maˈɲɛ es a dˈbɛ
a maˈɲi es a dˈbi
i ˈmɜɲæ es i ˈbe:v
e ˈpjo:f es e ˈnewæ
ClS piove e ClS nevica

2.6. Expletive clitic: morphology
Example No. 4
a.
e ˈdɔɐrmæ i taˈbɛk
ClS dorme i bambini
e ˈdɔɐrmæ
ClS dorme
b.
e ˈpjo:v
ClS piove

2.7. Nominal, phrasal, and meteorological expletives
Example No. 5
a.
e ˈvə̃ i taˈbæ:k
ClS viene i ragazzi
l e avˈnu i taˈbæ:k
ClS è venuto i ragazzi
e səˈra vˈnu i taˈbæ:k
ClS sarà venuto i ragazzi
b.
e ˈpjo:f
ClS piove
l a pjoˈvu:
ClS ha piovuto
e səˈra pjoˈvu
ClS sarà piovuto
c.
l e ˈmɛi parˈti
ClS è meglio partire
e səˈra ˈmɛi parˈti
ClS sarà meglio partire

2.8. Verb inflection
Example No. 6
a kantaˈres-uv
ClS cantereste
a durˈməs-uv
ClS dormireste
cf.
a durˈmivjɜ
ClS dormivate

2.8.1. Verb inflection in the third person
Example No. 7
a.
a ˈmɛɲ
ClS mangio, etc.
t ˈmɛɲ
e/ la ˈmə̃ɲæ
a maˈɲɛ̃
a maˈɲi
i ˈmə̃ɲæ

2.8.2. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigm
Example No. 8
a.
a ˈpi:rd
ClS perdo, etc.
t ˈpi:rd
e ˈpe:rd
a pirˈdɛ̃
a pirˈdi
i ˈpe:rd

Example No. 9
b.
a kantaˈreb
ClS canterei, etc.
t kantaˈres
e kantaˈreb
a kantaˈresum
a kantaˈresuv
i kantaˈreb

2.9. Partial agreement: the expletive clitic and the participle
2.9.3. Partial agreement: the expletive clitic and the participle
Example No. 10
a la dˈla e ˈdɔɐrmæ i taˈbɛk
di là ClS3sm dorme i bambini
a la dˈla e ˈdɔɐrmæ la taˈbakæ
di là ClS3sm dorme la bambina
a la dˈla e ˈdɔɐrmæ e taˈbak
di là ClS3sm dorme il bambino
a la dˈla e ˈdɔɐrmæ al ˈtabaki
di là ClS3sm dorme le bambine
e taˈba:k e ˈdɔɐrmæ a la dˈla
il bambino ClS3sm dorme di là
la taˈbakæ la ˈdɔɐrmæ a la dˈla
la bambina ClS3sf dorme di là
i taˈbɛ:k i ˈdɔɐrm a la dˈla
i bambini ClS3pm dormono di là
al taˈbaki al ˈdɔɐrm a la dˈla
le bambine ClS3pf dormono di là

2.9.4. Other properties of postverbal subject constructions
Example No. 11
l e vˈnu i mi fiˈul ˈsɛnsɜ ˈdi ˈɲi:t
ClS è venuto i miei figli senza dire niente

3The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination
3.1. Inversion of the subject clitic in interrogatives: presentation of data
Example No. 12
a ˈdurum a ˈdurm-jæ?
ClS dormo-ClS?
t ˈdurum a ˈdurm-æt?
e/la ˈdoɐrmæ a ˈdɔɐrm-æl/-læ?
a durˈmuɜ̃ a durˈmɛ-ɲæ?
a durˈmi a durˈmi:-f?
i/al ˈdoɐrum a ˈdɔɐrm-i/-li?
e ˈpjo:v a ˈpjov-æl?

3.2. Partial interrogatives introduced by the wh- conjunction
3.2.1. Partial interrogatives introduced by the wh- conjunction
Example No. 13
ki a ˈtʃæm-ɜt?
chi chiami-ClS?
inˈdo a ˈmɜɲɲ-ɜl?
dove mangia-ClS?
kus a ˈbiv-ɜt?
cosa bevi-ClS?

3.6. Other interactions between subject clitic and verb inflection
3.6.1. Other interactions between subject clitic and verb inflection
Example No. 14
a.
a durˈmi a durˈmi-f?

Example No. 15
d.
a l maˈɲɛsuv a l maˈɲɛsuv?
ClS lo mangereste?

3.6.2. Conditions for the lexicalization of the third person
Example No. 16
e/la ˈməɲæ a ˈməɲ-æl/-læ?
ClS mangia-ClSm/f?
i/al ˈməɲæ a ˈməɲ-i/-li?
ClS mangiano-ClSm/f?

3.9. The subject interrogatives
Example No. 17
a.
ki ˈɛ-l k am ˈtʃɜmæ?
chi è-ClS che mi chiama?
ki k ˈdoɐrum?
chi che dorme?
ki k ˈmɜɲæ la ˈkɛɐrɐn?
che che mangia la carne?
b.
kwɛt taˈbɛk a ˈdoɐrm-ɐl?
che bambino ClS dorme-ClS?
ak taˈbakæ a ˈdoɐrm-ɐl?
che bambina dorme-ClS?

4The Object
4.2. The order of the clitic string with respect to impersonal/reflexive
Example No. 18
i.
u z ˈdɔɐrʊm ˈbuɛ
ClS si dorme bene
ii.
a. ˈlɔ u s ˈve:d ˈsɛmpær
lui ClS si vede sempre
i makeˈrɔ i s ˈmaɲæ tot i ˈdɛ
i maccheroni ClS si mangiano tutti i giorni
u s ˈmaɲæ i makeˈrɔ
ClS si mangia i maccheroni
b.
la maˈriæ la s la ˈkɔumpræ
la Maria ClS se la compra
c.
la maˈriæ la s iŋ ˈkɔumpræ ˈtə:nt
la Maria ClS se ne compra tanti
d.
u s i ˈda un ˈlebær
ClS si gli dà un libro
e.
(a m ˈveg ˈbuɛ)
ClS mi vedo bene
f.
u s i ˈpasæ ˈbuɛ
ClS si ci passa bene
g.
a ˈlɔ u s i n da ˈdu
a lui ClS si gli ne dà due
h.
u s i n ˈmɜt ˈpuɔk
ClS si ci ne mette poco

4.3. Systems of reflexive inflection
Example No. 19
a m ˈle:f
t at ˈle:f
u/la s ˈlɛɐvæ
a s laˈvæ̃
a v laˈvi:
i/al s ˈlɛɐvæ

4.3.1. Distribution of 1/2p "si" in non-reflexive constructions
Example No. 20
u s la ˈda
ClS ce la dà
u s ˈve:t ˈsɛmpɜr paˈsɛ
ClS ci vede sempre passare

4.7. Interactions between object clitics
4.7.3. Interactions between object clitics
Example No. 21
a.
e/la ˈdoɐrmæ
ClS dorme
i/al ˈdoɐrum
ClS dormono
b.-i.
a l/ la/ i/ li ˈtʃɛm
ClS lo/ la/ li/ le chiamo
ii.
ta l/ la/ i/ li ˈtʃɛm ˈsɛmpɐr
ClS lo/ la/ li/ le chiami
ˈtʃɜm-al/ la/ i/ li
chiama-lo/ la/li/ le
iii.
ˈlɔ u la ˈtʃɜma
lui ClS lo/ la chiama
u i/ li ˈtʃɜma
ClS li/ le chiama
u m da ˈkwɛst
ClS mi dà questo
u i da ˈkwɛst
ClS gli dà questo
u s da ˈkwɛst
ClS ci dà questo
u i ˈmɜt e ˈsɛɐl
ClS ci mette il sale
ˈli la la ˈtʃɜma
lei ClS lo/ la chiama
la i/ li ˈtʃɜma
ClS li/ le chiama
vi.
i l/ la/ i/ li ˈtʃɜma
ClS lo/ la/ li/ le chiamano
c.-ii.
ˈda-m-al/ la/ i / li
da-mme-lo/ la/ li/ le
iii.
u m la ˈda
ClS me lo/la dà, etc.
u m i/ li ˈda
ClS me li/ le dà
u t la ˈda
u ʎa ˈda
u s la ˈda
u v la ˈda
u mi n da ˈdu
ClS me ne dà due
u i n da ˈdu
ClS gliene dà due
u s in da ˈdu
ClS ce ne dà due
d.-ii.
ta n la ˈtʃɛm
ClS non lo/ la chiami
iii.
u n ˈmɜɲa ˈbriza
ClS non mangia (mica)
u/ la n a briza durˈmi
ClS non ha mica dormito
vi.
i/ al n a briza durˈmi
ClS non hanno mica dormito

5The Auxiliary
5.1. Parameters related to the structure and agreement of the participle
5.1.2. Parameters related to the structure and agreement of the participle
Example No. 22
a.
a m sɔ laˈvɛ/ laˈvɛɐdæ
ClS mi sono lavato/a
t at si laˈvɛ/ laˈvɛɐdæ, etc.
u s e laˈvɛ/la s e laˈvɛɐdæ
a s sɛ laˈve/ laˈvɛɐdi
a v si laˈve/ laˈvɛɐdi
i s e laˈve/li s e laˈvɛɐdi

5.3. Auxiliary selection, participle agreement, and interactions with "si"
Example No. 23
u s e ˈsɛmpær durˈmi ˈbwɛ
ClS si è sempre dormito bene

5.10. The existential construction and locative inaccusative constructions
Example No. 24
u ˈj e i taˈbæk
ClS3sm c'è i bambini

6Negation and Adverbs
6.1. Three types of sentential negation
Example No. 25
i n la ˈtʃɜmæ (ˈbriʑæ)
ClS non la chiamano (Neg)
mɛ a n l ɔ briʑæ tʃaˈmɛ
io ClS non lo ho Neg chiamato

6.4. Differentiated lexicalizations of modal and non-modal negation
6.4.2. Differentiated lexicalizations of modal and non-modal negation
Example No. 26
a m ˈɕɔ aviˈɛ par nɔ avˈde-t
ClS mi sono avviato per non veder-ti
pr an t avˈde→per non ti vedere

6.5. Co-occurrence of negative adverbs with other negative polarity items; negative adverb and partitive
Example No. 27
a.
a n veg anˈʃɔ̃
ClS non vedo nessuno
la m ˈməɲæ ˈɲĩ:t
ClS non mangia niente
b.
li la n a tʃaˈmɛ anˈɕɔ̃
lei ClS non ha chiamato nessuno

6.7. Interactions between clitic negation and lexicalization of the verb in C
Example No. 28
a.
t an ˈdurum (ˈbrizæ)?
ClS non dormi (Neg)?
t an la ˈtʃæ:m (ˈbrizæ)?
ClS non lo chiami (Neg)?
a n la tʃaˈmi?
ClS non la chiamate?
t an l e ˈbrizæ tʃaˈmɛɐ?
ClS non lo hai mica chiamato?
cf.
a ˈdurm-æt?
ClS dormi-ClS?
a l ˈtʃæm-æt?
ClS lo chiami-ClS?
a l tʃaˈmi:f?
ClS lo chiamate-ClS?
a l e-t tʃaˈmɛɐ?
ClS lo hai-ClS chiamato?
b.
a n ˈdurm-æt?
ClS non doprmi-ClS?

7Aspectual and Modal Structures
7.1. Position of the object clitic with the infinitive
Example No. 29
a.
a ˈpɛns d avˈde-t
ClS penso di veder-ti
d an t avˈde ˈbrizæ→di non ti vedere Neg
a ˈsɔ kunˈtɛnt d avˈde-t
ClS sono contento di veder-ti
d ant avˈde ˈbrizæ→di non ti vedere Neg
b.
l e ˈmɛi tʃaˈmɛ-l
ClS è meglio chiamar-lo
an la tʃaˈmɛ ˈbrizæ→non lo chiamare Neg
d.
a ˈsɔ avˈnu pra vˈde-t
ClS sono venuto per veder-ti
a m ˈsɔ aviˈɛ par nɔ avˈde-t
ClS mi sono avviato per non veder-ti
pra n t avˈde→per non ti vedere
e.
a l ˈvoi avˈde
ClS lo voglio vedere

7.2. Imperative and negative imperative
Example No. 30
a.-ii.
tʃaˈkaræ
chiacchiera
ˈtʃəmæ tu fraˈdɛl
chiama tuo fratello
ˈtʃəm-al/læ/i/li
chiama-lo/la/li/le
sta ˈferum
stai fermo
ˈdɔɐrʊm
dormi
be:v
bevi
kɔr
corri
iv.
tʃaˈmɛ̃ɐ-l/læ
chiamiamo-lo-/la
dbɛ̃ɐ
beviamo
kuˈrɛ̃ɐ
corriamo
v.
tʃaˈmi ku ka ˈlɛ
chiamate quello lì
kuˈri:
correte
dbi:
bevete
tʃaˈmi-l
chiamate-lo
staˈzi ˈfiru
state fermi
a' ii. ˈbriʑæ tʃakaˈrɛ
Neg chiacchierare
nɔn sˈta tʃakaˈrɛ
non stai chiacchierare
nɔn sˈta-l tʃaˈmɛ
non stai lo chiamare
briʑæ tʃaˈmɛ-l
Neg chiamarlo
iv.
nɔn staˈzɛɐ-l tʃaˈmɛ
non stiamo a chiamarlo
v.
nɔn staˈzi-l tʃaˈmɛ
non state lo chiamare
b.-ii.
t tʃɛ:m ˈsɛmpɐr
ClS chiami sempre
t ˈdurʊm ˈtrɔp
ClS dormi troppo
t ˈbi:v
ClS bevi
t ˈko:r
ClS corri
iv.
a dˈbɛ̃ɐ
ClS beviamo
a kuˈrɛ̃ɐ
ClS corriamo
v.
a m tʃaˈmi ˈsempɐr
ClS mi chiamate sempre
a dˈbi:
ClS bevete
a kuˈri:
ClS correte
c.
a t ɔ ˈdət at stɛə ˈferum
ClS ti ho detto di stare fermo

8The Noun Phrase
8.1. The possessive
8.1.1. The possessive
Example No. 31
e mi/ tu/ su ˈɣa:t i mi/ tu/ su ˈ ɣɛ:t
il mio/tuo/suo gatto
e nɔɕtɐr/ vɔstɐr/ su ˈɣa:t i nɔstɐr/ vɔstɐr/ su ˈɣɛ:t
il nostro/vostro/loro gatto
la mi/ tu/ su skaˈrænæ al mi/ tu/ su skaˈræ:n
la mia/tua/sua sedia
la nɔstræ/ vɔstræ/ su skaˈrænæ al nɔstɐr/ vɔstɐr/ su skaˈræ:n
la nostra/vostra/loro sedia
l e e ˈmi/ ˈtu/ ˈɕu i e i ˈmi/ ˈtu/ ˈsu
ClS è il mio/tuo/suo
l e la ˈmi/ ˈtu/ ˈɕu aʎ e al ˈmi/ ˈtu/ ˈsu
ClS è la mia/tua/sua

8.3. Special treatment of kinship terms
Example No. 32
a ka ˈmi/ ˈtu/ ˈɕu
a casa mia/tua/sua
la mi ˈka
la mia casa

Example No. 33
tu fraˈdɛl i tu fraˈdel
tuo fratello – i tuoi fratelli
su fraˈdɛl i su fraˈdel
suo fratello – i suoi fratelli
ˈnɔstər fraˈdɛl i ˈnɔstər fraˈdel
nostro fratello – i nostri fratelli