| Melissano | |
| 2 | The Subject 2.8. Verb inflection Example No. 1 ʃta llu viˈti-a-nɛ sta lo vedevamo/ vedevano (lo stavamo/stavano vedendo)
cf. nɛ pitthiˈnamuci pettiniamo Example No. 2 2.8.2. Common lexicalizations of multiple forms in the paradigmʃta llu viˈti-bbɛ sta lo vedevate (=lo stavate vedendo)
cf. bb(ɛ) iti skarˈfativi avete scaldati
bɛ llaˈvati ˈsɛmprɛ vi lavate sempre Example No. 3 a. ʃta llu viˈtiasta lo vedevo(=lo stavo vedendo), etc.
ʃta llu viˈtivi
ʃta llu viˈtia
ʃta llu viˈtianɛ
ʃta llu viˈtibbɛ
ʃta llu viˈtianɛ
cf. nɛ pitthiˈnamune(=ci) pettiniamo
bb(ɛ) iti skarˈfati vi avete scaldati |
| 3 | The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination 3.3. Data on complementizers and their distribution Example No. 4 3.12. Aspectual constructions with finite verbsa. ˈm annu ˈtittu ka ˈvenɛ ˈkraimi hanno detto che viene domani
ɛ bbiˈnutu ˈdɔpu ka ˈɛra sˈsutu è venuto dopo che ero uscito
b. ɛ ˈkwiɖɖu ka ˈviʃu ˈsɛmprɛè quello che vedo sempre
ka mɛ ˈcama→che mi chiama
ka ˈn aɟɟu prisˈtati i ˈsɔrdi→che gli ho prestato i soldi
dʒuˈvanni ka ɛ aˈmiku ˈmɛu… Giovanni, che è amico mio…
c. tʃi ˈvɛnɛ?chi viene?
ˈti-mmɛ tʃi ʃta bˈbɛnɛ dimmi chi sta vene(ndo)
nu sˈsattʃu tʃ(i) ˈaddʒu caˈmarɛ non so chi ho chiamare
d. tʃi fˈfatʃi?cosa fai?
ˈti-mmɛ tʃi fˈfatʃi dimmi cosa fai
nu sˈsattʃu tʃ(i) ˈaddʒu fˈfarɛ non so cosa ho a fare
f. tʃi ˈvɛni tɛ sˈpɛttuchi (=se) vieni ti aspetto 3.12.2. Aspectual constructions with finite verbs Example No. 5 a. ɔjju ˈmaɲtʃuvoglio mangio
ɔlɛ lu ˈfatʃɛ vuole lo fa
uliti bɛ nɛ viˈniti volete ve ne venite
ʃta pˈpassa ˈiɖɖu sta passa lui
ʃta tʃi ˈtɔrmunu sta ci tornano
nu ʃta llu ˈaddzu non sta lo alzo
ʃta ssɛ ˈaddzanɛ ˈmɔi sta si alzano ora
iɖɖu nu ʃta lla ˈlava lui non sta la lava
nui ʃta bbiˈnianɛ noi sta venivamo
ʃta llu caˈmati sta lo chiamate
nu ʃta llu caˈmati non sta lo chiamate
nui ˈtɔkka ʃˈʃamu ˈkrai noi tocca andiamo domani
ˈtɔkka lɛ laˈvamu tocca le laviamo
tukˈkatu ʃˈʃamu ˈjɛri toccato usciamo ieri
tukˈkatu lu caˈmamu toccato lo chiamiamo |
| 4 | The Object 4.4. Lexicalization of dative and partitive by the same form 4.4.6. Lexicalization of dative and partitive by the same form Example No. 6 c. mɛ ta kˈkwistumi dà questo, etc.
tɛ ta kˈkwistu
nɛ ta kˈkwistu
nɛ ta kˈkwistu
vɛ ta kˈkwistu
d. m u ˈtame lo dà, etc.
t u ˈta
n u ˈta
n u ˈta
v u ˈta
e. mɛ nɛ ta dˈdɔime ne dà due, etc.
tɛ nɛ ta dˈdɔi
nɛ ta dˈdɔi
nɛ ta dˈdɔi
vɛ nɛ ta dˈdɔi
ˈta-mmɛ-nɛ ˈtɔi dammene due
ˈta-nni-nɛ ˈtɔi dagliene due
f. ˈminthu u ˈsalɛmetto il sale
lu ˈminthu lo metto
ɲtʃi su vvaɲˈɲɔni ci sono ragazzi
ɲtʃi nn ɛ ˈunu ˈsulu ce n'è uno solo |
| 5 | The Auxiliary 5.3. Auxiliary selection, participle agreement, and interactions with "si" Example No. 7 5.10. The existential construction and locative inaccusative constructionsa. m addʒu skarˈfatu/skarˈfatami ho scaldato/ scaldata, etc.
t ai skarˈfatu/skarˈfata
s a skarˈfatu/skarˈfata
n imu skarˈfati/skarˈfatɛ
bb iti skarˈfati/skarˈfatɛ
s annu skarˈfati/skarˈfatɛ Example No. 8 ˈɖɖa ɲˈtʃ ɛ nna ˈfimmina là c'è una donna
ɲtʃi ˈsu fˈfimminɛ / ɛ ˈfimminɛ ci sono donne/ le donne |