S.Lorenzo del Vallo

back
S.Lorenzo del Vallo
Place: San Lorenzo del Vallo
Province: Cosenza
Region: Calabria
Number of examples: 19
3The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination
3.3. Data on complementizers and their distribution
Example No. 1
a.
ˈm anu ˈðittu ka ˈvɛna
mi hanno detto che viene
ɛ mˈmiəʎʎu ka tu ˈviəni
è meglio che tu vieni
b.
su kˈkiri ka ˈviðu ˈsɛmpi
sono quelli che vedo sempre
ka mi ˈcamanu ˈtutti i ˈjuərni→che mi chiamano tutti i giorni
ka tˈtʃ aju ˈðatu u ˈlibbru→che gli ho dato un libro
c.
ki(ni) ˈvɛna?
chi viene?
ˈditʃa-mi ˈki(ni) ˈvɛna
dimmi chi viene
d.
ki fˈfani?
cosa fai?
ˈditʃa-mi ki ffa ˈðiɖɖu
dimmi cosa fa lui

4The Object
4.3. Systems of reflexive inflection
Example No. 2
mi ˈlavu
ti ˈlavi
si ˈlava
ni laˈvamu
vi laˈvati
si ˈlavanu

4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
4.4.4. Coincidence of dative and locative in the same form
Example No. 3
b.
u/a/i ˈviðu
lo/la/li vedo
c.
ˈðiɖɖu mi ˈðuna ˈkissu
lui mi dà questo
tʃi ˈðuna ˈkissu
gli dà questo
ni ˈðuna ˈkissu
ci dà questo
d.
ˈðiɖɖu m u: ˈðuna
lui me lo dà, etc.
t u: ˈðuna
tʃ u: ˈðuna
n u: ˈðuna
v u: ˈðuna
e.
ˈðiɖɖu mi nni ˈðuna ˈðuva
lui me ne dà due, etc.
ti nni ˈðuna ˈðuva
tʃi nni ˈðuna ˈðuva
ni nni ˈðuna ˈðuva
f.
tʃ u ˈminthu
ce lo metto

4.9. "Loismo" and "leismo"
4.9.2. "Loismo" and "leismo"
Example No. 4
a.
u ˈparlu ˈɣi:ju a ˈðiɖɖu
lo parlo io a lui
a ˈparlu ˈɣi:ju a ˈðiɖɖa
la parlo io a lei
i ˈparlu ˈɣi:ju a lˈlɔri
li parlo io a loro
aju parˈlatu a ˈðiɖɖu
ho parlato a lui
aju parˈlata a ˈðiɖɖa
ho parlata a lei
aju parˈlati a lˈlɔri
ho parlati a loro
b.
u ˈviðu
lo vedo
a ˈviðu
la vedo
i ˈviðu
li vedo
aju ˈvistu a ˈðiɖɖu
ho visto a lui
aju ˈvista a ˈðiɖɖa
ho vista a lei
aju ˈvisti a lˈlɔri
ho visti a loro

5The Auxiliary
5.1. Parameters related to the structure and agreement of the participle
5.1.2. Parameters related to the structure and agreement of the participle
Example No. 5
aju parˈlatu a ˈðiɖɖu
(lo) ho parlato a lui
aju parˈlata a ˈðiɖɖa
(la) ho parlata a lei
aju parˈlati a lˈlɔri
(li) ho parlati a loro

Example No. 6
a.
a:ˈvia bˈbistu/a/i
(l') aveva visto/a/i
b.
m/t/n/v aˈvia bˈbistu
mi/ti/ci/vi aveva visto

5.3. Alternation between "essere" and "avere" in reflexive constructions governed by person
5.3.2. Alternation between "essere" and "avere" in reflexive constructions governed by person
Example No. 7
a.
m aju laˈvatu
mi ho lavato
t a laˈvatu
ti hai lavato
s ɛ/a llaˈvatu/llaˈvata
si è/ha lavato/a
n amu lavati
ci abbiamo lavato
v ati laˈvati
vi avete lavato
s anu laˈva:tu
si hanno lavato
m aˈvia llaˈvatu
mi avevo lavato, etc.
t aˈviasi laˈvatu
s aˈvia llaˈvatu
n aˈviamu laˈvatu
v aˈviati laˈvatu
s aˈvianu laˈvatu
m aˈvissa llaˈvatu
mi avessi lavato, etc.
t aˈvissi laˈvatu
s aˈvissa llaˈvatu
n aˈvissimu laˈvatu
v aˈvissiti laˈvatu
s aˈvissanu laˈvatu
d.
aju ðurˈmutu
ho dormito, etc.
a ðurˈmutu
a ddurˈmutu…
aˈvia ddurˈmutu…
avevo dormito
suɲɲu viˈnutu/a
sono venuto/a, etc.
si viˈnutu/a
ɣɛ bbiˈnutu/a
simu viˈnuti
siti viˈnuti
su bbiˈnuti
ɣɛra bbiˈnutu/a
ero venuto/a, etc.
ɣɛrasi viˈnutu/a
ɣɛra bbiˈnutu…
fussa bbiˈnutu…
fossi venuto

5.10. The existential construction and locative inaccusative constructions
Example No. 8
tʃi ˈsunu i ɣwaʎˈʎuni
ci sono i bambini
ˈtʃ ɛ nnu ɣwaʎˈʎunu
c'è un bambino

7Aspectual and Modal Structures
7.1. Position of the object clitic with the infinitive
Example No. 9
a.
ti ˈðiku ð u: caˈma
ti ho detto di lo chiamare
i unn u caˈma→di non lo chiamare
b.
ɛ mˈmiəʎʎu ð u: caˈma
è meglio di lo chiamare
ð unn u: caˈma→di non lo chiamare
c.
(un ˈtsattʃu ki tˈt aj a ˈdi)
(non so che ti ho a dire)
d.
suɲɲu viˈnuta pi tti ˈviði
sono venuta per ti vedere
mi nni ˈsuɲɲu ˈjuta p unn u: ˈviði
me ne sono andata per non ti vedere
e.
(unn) u ˈvuəʎʎu ˈviði
(non) lo voglio vedere

7.2. Imperative and negative imperative
Example No. 10
a.-ii.
ˈpɔrta-lu
porta-lo
v.
purˈtati-lu
portate-lo
a' ii. unn u: purˈta
non lo portare
v.
unn u: purˈtati
non lo portate

8The Noun Phrase
8.1. The possessive
8.1.1. The possessive
Example No. 11
b.
a ˈvɛsta ˈmija (ˈnɔva)
la veste mia nuova
i (trɛ) ˈvɛsti ˈmija (ˈnɔvi)
le tre vesti mie nuove

Example No. 12
i (trɛ) ˈvɛsti ˈmija
i tre vestiti miei

Example No. 13
u ˈkani ˈmija/tuβa/ˈsuβa i ˈkani ˈmija/tuβa/ˈsuβa
il cane mio/tuo/suo
a ˈvɛsta ˈmija/tuβa/ˈsuβa i ˈvɛsti ˈmija/tuβa/ˈsuβa
la veste mia/tua/sua

8.2. -u, -a, -I systems
8.2.2. -u, -a, -I systems
Example No. 14
a.
i ˈfimmini a ˈfimmina
la donna
l uɲɲi ˈl uɲɲa
l'unghia
i ˈnutʃi a ˈnutʃi
la noce
kiri/ kissi ˈfimmini ˈkira/ kissa ˈfimmina
quella/codesta donna
sti ˈfimmini sta ˈfimmina
questa donna
kiˈr ati ˈfimmini kiˈr ata ˈfimmina
quell'altra donna
ˈkiri bˈbɛlli ˈfimmini ˈkira bˈbɛlla ˈfimmina
quella bella donna
ˈkiri ˈfimmini ˈvɛcci ˈkira ˈfimmina ˈvɛcca
quella donna vecchia
ˈpɔki/ ˈpikka ˈfimmini
poche donne
ˈtanti ˈfimmini
tante donne
ˈkwanti ˈfimmini?
quante donne?
a'.
su kˈkissi ɛ kˈkissa
è questa
su kˈkiri ɛ kˈkira
è quella
su bˈbɛcci ɛ bˈbɛcca
è vecchia
su pˈpikka
sono poche
su fˈfimmini
sono donne
i ˈviðu a ˈviðu
la vedo
ˈpɔrta-li ˈpɔrta-la
portala
su bbiˈnuti ɛ bbiˈnuta
è venuta
b.
ˈl uɐmmini ˈl uɐmminu
l'uomo
i ˈlibbri u ˈlibbru
il libro
i ˈkani u ˈkani
il cane
kiˈr ˈl uɐmmini kiˈr uɐmminu
quell'uomo
ˈkiri ˈlibbri kiru ˈlibbru
quel libro
sti ˈɣuɐmmini sˈt uɐmminu
quest'uomo
kiˈr ati ˈɣuɐmmini kiˈr atu ˈlibbru
quell'altro libro
kiri bbɛlˈli ˈlibbri kiru bˈbɛllu ˈlibbru
quel bel libro
kiˈr uɐmmini ˈviɐcci kiˈr uɐmminu ˈviɐccu
quell'uomo vecchio
ˈpikka ˈɣuɐmmini
pochi uomini
ˈtanti ˈɣuɐmmini
tanti uomini
b'.
su kˈkiri ɛ kˈkiru
è quello
su kˈkissi ɛ kˈkissu
è questo
su bˈbiɐcci ɛ bˈ iɐccu
è vecchio
su pˈpɔki/ ˈpikka
sono pochi/poche
su gˈguɐmmini
sono uomini
i ˈviðu u ˈviðu
lo vedo
ˈpɔrta-li ˈpɔrta-lu
portalo
su bbiˈnuti ɛ bbiˈnutu
è venuto

8.3. Special treatment of kinship terms
Example No. 15
ˈpatri-ma
padre-mio
ˈpatir-ta
padre-tuo
ˈfiʎʎu-ma i ˈfiʎʎi ˈmija
figlio-mio – i figli miei
ˈfiʎʎu-ta i ˈfiʎʎi ˈtuβa
figlio-tuo – i figli tuoi
u ˈfiʎʎu ˈsuβa i ˈfiʎʎi ˈsuβa
il figlio suo
u ˈfiʎʎu ˈnuɐstru
il figlio nostro
ˈfiʎʎa-ma/-ta
figlia-mia/-tua
ˈsuɐr-ma i ˈsuɐri ˈmija
sorella-mia – la sorella mia
ˈsuɐr-ta i ˈsuɐri ˈtuβa
sorella-tua – la soella tua
i ˈsuɐri ˈsuβa
le sorelle sue
ˈfrati-mma/-tta
fratello-mio/-tuo
u ˈfrati ˈsuβa
il fratello suo
a ˈkasa lˈlɔru
la casa loro

8.3.1. Basic structure of noun phrases with kinship terms
Example No. 16
ˈfrati-tta (ˈtuβa)
fratello-tuo tuo

8.3.4. Configurations that block the specialized treatment of the kinship term
Example No. 17
a.
u ˈprimu ˈfiʎʎu ˈmija
il primo figlio mio
b.
fiʎʎu-ma (u) ˈgrannu
figlio-mio (il) grande
ˈfiʎʎa-ma (a) ˈgranna
figlia-mia (la) grande

Example No. 18
i tri fˈfiʎʎi ˈmija
i tre figli miei
ˈl ati ˈfiʎʎi ˈmija
gli altri figli miei

Example No. 19
nu ˈfiʎʎu ˈmia
un figlio mio
ˈl atu ˈfiʎʎu ˈmija
l'altro figlio mio
ˈn atu ˈfiʎʎu ˈmija
un altro figlio mio