| S.Lorenzo del Vallo | |
| 3 | The Structure of the Complementizer: Interrogative, Relative Clauses, and Aspects of Subordination 3.3. Data on complementizers and their distribution Example No. 1 a. ˈm anu ˈðittu ka ˈvɛnami hanno detto che viene
ɛ mˈmiəʎʎu ka tu ˈviəni è meglio che tu vieni
b. su kˈkiri ka ˈviðu ˈsɛmpisono quelli che vedo sempre
ka mi ˈcamanu ˈtutti i ˈjuərni→che mi chiamano tutti i giorni
ka tˈtʃ aju ˈðatu u ˈlibbru→che gli ho dato un libro
c. ki(ni) ˈvɛna?chi viene?
ˈditʃa-mi ˈki(ni) ˈvɛna dimmi chi viene
d. ki fˈfani?cosa fai?
ˈditʃa-mi ki ffa ˈðiɖɖu dimmi cosa fa lui |
| 4 | The Object 4.3. Systems of reflexive inflection Example No. 2 4.4. Coincidence of dative and locative in the same formmi ˈlavu
ti ˈlavi
si ˈlava
ni laˈvamu
vi laˈvati
si ˈlavanu 4.4.4. Coincidence of dative and locative in the same form Example No. 3 4.9. "Loismo" and "leismo"b. u/a/i ˈviðulo/la/li vedo
c. ˈðiɖɖu mi ˈðuna ˈkissului mi dà questo
tʃi ˈðuna ˈkissu gli dà questo
ni ˈðuna ˈkissu ci dà questo
d. ˈðiɖɖu m u: ˈðunalui me lo dà, etc.
t u: ˈðuna
tʃ u: ˈðuna
n u: ˈðuna
v u: ˈðuna
e. ˈðiɖɖu mi nni ˈðuna ˈðuvalui me ne dà due, etc.
ti nni ˈðuna ˈðuva
tʃi nni ˈðuna ˈðuva
ni nni ˈðuna ˈðuva
f. tʃ u ˈminthuce lo metto 4.9.2. "Loismo" and "leismo" Example No. 4 a. u ˈparlu ˈɣi:ju a ˈðiɖɖulo parlo io a lui
a ˈparlu ˈɣi:ju a ˈðiɖɖa la parlo io a lei
i ˈparlu ˈɣi:ju a lˈlɔri li parlo io a loro
aju parˈlatu a ˈðiɖɖu ho parlato a lui
aju parˈlata a ˈðiɖɖa ho parlata a lei
aju parˈlati a lˈlɔri ho parlati a loro
b. u ˈviðulo vedo
a ˈviðu la vedo
i ˈviðu li vedo
aju ˈvistu a ˈðiɖɖu ho visto a lui
aju ˈvista a ˈðiɖɖa ho vista a lei
aju ˈvisti a lˈlɔri ho visti a loro |
| 5 | The Auxiliary 5.1. Parameters related to the structure and agreement of the participle 5.1.2. Parameters related to the structure and agreement of the participle Example No. 5 aju parˈlatu a ˈðiɖɖu (lo) ho parlato a lui
aju parˈlata a ˈðiɖɖa (la) ho parlata a lei
aju parˈlati a lˈlɔri (li) ho parlati a loro Example No. 6 5.3. Alternation between "essere" and "avere" in reflexive constructions governed by persona. a:ˈvia bˈbistu/a/i(l') aveva visto/a/i
b. m/t/n/v aˈvia bˈbistumi/ti/ci/vi aveva visto 5.3.2. Alternation between "essere" and "avere" in reflexive constructions governed by person Example No. 7 5.10. The existential construction and locative inaccusative constructionsa. m aju laˈvatumi ho lavato
t a laˈvatu ti hai lavato
s ɛ/a llaˈvatu/llaˈvata si è/ha lavato/a
n amu lavati ci abbiamo lavato
v ati laˈvati vi avete lavato
s anu laˈva:tu si hanno lavato
m aˈvia llaˈvatu mi avevo lavato, etc.
t aˈviasi laˈvatu
s aˈvia llaˈvatu
n aˈviamu laˈvatu
v aˈviati laˈvatu
s aˈvianu laˈvatu
m aˈvissa llaˈvatu mi avessi lavato, etc.
t aˈvissi laˈvatu
s aˈvissa llaˈvatu
n aˈvissimu laˈvatu
v aˈvissiti laˈvatu
s aˈvissanu laˈvatu
d. aju ðurˈmutuho dormito, etc.
a ðurˈmutu
a ddurˈmutu…
aˈvia ddurˈmutu… avevo dormito
suɲɲu viˈnutu/a sono venuto/a, etc.
si viˈnutu/a
ɣɛ bbiˈnutu/a
simu viˈnuti
siti viˈnuti
su bbiˈnuti
ɣɛra bbiˈnutu/a ero venuto/a, etc.
ɣɛrasi viˈnutu/a
ɣɛra bbiˈnutu…
fussa bbiˈnutu… fossi venuto Example No. 8 tʃi ˈsunu i ɣwaʎˈʎuni ci sono i bambini
ˈtʃ ɛ nnu ɣwaʎˈʎunu c'è un bambino |
| 7 | Aspectual and Modal Structures 7.1. Position of the object clitic with the infinitive Example No. 9 7.2. Imperative and negative imperativea. ti ˈðiku ð u: caˈmati ho detto di lo chiamare
i unn u caˈma→di non lo chiamare
b. ɛ mˈmiəʎʎu ð u: caˈmaè meglio di lo chiamare
ð unn u: caˈma→di non lo chiamare
c. (un ˈtsattʃu ki tˈt aj a ˈdi)(non so che ti ho a dire)
d. suɲɲu viˈnuta pi tti ˈviðisono venuta per ti vedere
mi nni ˈsuɲɲu ˈjuta p unn u: ˈviði me ne sono andata per non ti vedere
e. (unn) u ˈvuəʎʎu ˈviði(non) lo voglio vedere Example No. 10 a.-ii. ˈpɔrta-luporta-lo
v. purˈtati-luportate-lo
a' ii. unn u: purˈta non lo portare
v. unn u: purˈtatinon lo portate |
| 8 | The Noun Phrase 8.1. The possessive 8.1.1. The possessive Example No. 11 b. a ˈvɛsta ˈmija (ˈnɔva)la veste mia nuova
i (trɛ) ˈvɛsti ˈmija (ˈnɔvi) le tre vesti mie nuove Example No. 12 i (trɛ) ˈvɛsti ˈmija i tre vestiti miei Example No. 13 8.2. -u, -a, -I systemsu ˈkani ˈmija/tuβa/ˈsuβa i ˈkani ˈmija/tuβa/ˈsuβa il cane mio/tuo/suo
a ˈvɛsta ˈmija/tuβa/ˈsuβa i ˈvɛsti ˈmija/tuβa/ˈsuβa la veste mia/tua/sua 8.2.2. -u, -a, -I systems Example No. 14 8.3. Special treatment of kinship termsa. i ˈfimmini a ˈfimminala donna
l uɲɲi ˈl uɲɲa l'unghia
i ˈnutʃi a ˈnutʃi la noce
kiri/ kissi ˈfimmini ˈkira/ kissa ˈfimmina quella/codesta donna
sti ˈfimmini sta ˈfimmina questa donna
kiˈr ati ˈfimmini kiˈr ata ˈfimmina quell'altra donna
ˈkiri bˈbɛlli ˈfimmini ˈkira bˈbɛlla ˈfimmina quella bella donna
ˈkiri ˈfimmini ˈvɛcci ˈkira ˈfimmina ˈvɛcca quella donna vecchia
ˈpɔki/ ˈpikka ˈfimmini poche donne
ˈtanti ˈfimmini tante donne
ˈkwanti ˈfimmini? quante donne?
a'. su kˈkissi ɛ kˈkissaè questa
su kˈkiri ɛ kˈkira è quella
su bˈbɛcci ɛ bˈbɛcca è vecchia
su pˈpikka sono poche
su fˈfimmini sono donne
i ˈviðu a ˈviðu la vedo
ˈpɔrta-li ˈpɔrta-la portala
su bbiˈnuti ɛ bbiˈnuta è venuta
b. ˈl uɐmmini ˈl uɐmminul'uomo
i ˈlibbri u ˈlibbru il libro
i ˈkani u ˈkani il cane
kiˈr ˈl uɐmmini kiˈr uɐmminu quell'uomo
ˈkiri ˈlibbri kiru ˈlibbru quel libro
sti ˈɣuɐmmini sˈt uɐmminu quest'uomo
kiˈr ati ˈɣuɐmmini kiˈr atu ˈlibbru quell'altro libro
kiri bbɛlˈli ˈlibbri kiru bˈbɛllu ˈlibbru quel bel libro
kiˈr uɐmmini ˈviɐcci kiˈr uɐmminu ˈviɐccu quell'uomo vecchio
ˈpikka ˈɣuɐmmini pochi uomini
ˈtanti ˈɣuɐmmini tanti uomini
b'. su kˈkiri ɛ kˈkiruè quello
su kˈkissi ɛ kˈkissu è questo
su bˈbiɐcci ɛ bˈ iɐccu è vecchio
su pˈpɔki/ ˈpikka sono pochi/poche
su gˈguɐmmini sono uomini
i ˈviðu u ˈviðu lo vedo
ˈpɔrta-li ˈpɔrta-lu portalo
su bbiˈnuti ɛ bbiˈnutu è venuto Example No. 15 8.3.1. Basic structure of noun phrases with kinship termsˈpatri-ma padre-mio
ˈpatir-ta padre-tuo
ˈfiʎʎu-ma i ˈfiʎʎi ˈmija figlio-mio – i figli miei
ˈfiʎʎu-ta i ˈfiʎʎi ˈtuβa figlio-tuo – i figli tuoi
u ˈfiʎʎu ˈsuβa i ˈfiʎʎi ˈsuβa il figlio suo
u ˈfiʎʎu ˈnuɐstru il figlio nostro
ˈfiʎʎa-ma/-ta figlia-mia/-tua
ˈsuɐr-ma i ˈsuɐri ˈmija sorella-mia – la sorella mia
ˈsuɐr-ta i ˈsuɐri ˈtuβa sorella-tua – la soella tua
i ˈsuɐri ˈsuβa le sorelle sue
ˈfrati-mma/-tta fratello-mio/-tuo
u ˈfrati ˈsuβa il fratello suo
a ˈkasa lˈlɔru la casa loro Example No. 16 8.3.4. Configurations that block the specialized treatment of the kinship termˈfrati-tta (ˈtuβa) fratello-tuo tuo Example No. 17 a. u ˈprimu ˈfiʎʎu ˈmijail primo figlio mio
b. fiʎʎu-ma (u) ˈgrannufiglio-mio (il) grande
ˈfiʎʎa-ma (a) ˈgranna figlia-mia (la) grande Example No. 18 i tri fˈfiʎʎi ˈmija i tre figli miei
ˈl ati ˈfiʎʎi ˈmija gli altri figli miei Example No. 19 nu ˈfiʎʎu ˈmia un figlio mio
ˈl atu ˈfiʎʎu ˈmija l'altro figlio mio
ˈn atu ˈfiʎʎu ˈmija un altro figlio mio |