| 7.4.1. Appearance of adverbial elements between clitic and verb | |
|
Chapter: 7. Aspectual and Modal Structures Section: 7.4. Enclisis on the indicative Subsection: 7.4.1. Appearance of adverbial elements between clitic and verb Number of examples: 11 | |
| Buonabitacolo Example No. 1 a. nun tə mai ˈveonon ti mai vedo
nu lu mai ˈveo non lo mai vedo
nun tsə mai ˈlava non si mai lava
b. nun tə ˈveo ˈmainon ti vedo mai
n u veo ˈmai non lo vedo mai
nun tsə lava ˈmai non si lava mai
lu veo ˈsɛmbə lo vedo sempre
lu ˈveo dˈdʒa lo vedo già
ddʒa lu ˈveo già lo vedo | |
| Camerota Example No. 2 a. u sɛmbi ˈviɣulo sempre vedo
ti sɛmbi ˈvirinu ti sempre vedo
nun u mai ˈviɣu non lo mai vedo
b. u ˈviɣu ˈsɛmbilo vedo sempre
nun u ˈviɣu ˈmai non lo vedo mai | |
| Celle di Bulgheria Example No. 3 a. u sɛmbi ˈviðinulo sempre vedono
nunn u mai ˈviðinu non lo mai vedono
u ˈpuri ˈviðinu lo pure vedono
b. u ˈviðinu ˈsɛmbilo vedono sempre
nunn u ˈviðinu ˈmai non lo vedono mai
u ˈviðinu ˈpuri lo vedono pure
pur u ˈviðinu pure lo vedono
ddʒa u ˈviðinu già lo vedono
u ˈviðinu dˈdʒa lo vedono già | |
| Civitaluparella Example No. 4 a. nə mˈm ommə cu ˈvaitənon mi HOMO più vede (=non mi vedono più) | |
| Guardiaregia Example No. 5 a. tə/ ru sɛmbə ˈcaməti/ lo sempre chiamo
tə ddʒa ˈvejə ti già vedo
nə ru majə ˈvejə non lo mai vedo
ru purə ˈvejə lo pure vedo
tsə ˈpurə ˈlavə si pure lava
ru ˈkwaʃə ˈvejə lo quasi vedo
r aŋˈkora ˈvejə lo ancora vedo
t ɛjə ˈdittə də ru purə caˈma ti ho detto di lo pure chiamare
b. tə/ ru ˈcamə ˈsɛmbəti/ lo chiamo sempre
ddʒa ru ˈvejə già lo vedo
tə ˈvejə dˈdʒa ti vedo già
nə ru ˈvejə ˈmajə non lo vedo mai
ru ˈvejə ˈpurə lo vedo pure
t ɛjə ˈdittə də ru caˈma ˈpurə ti ho detto di lo chiamare pure | |
| Morano Calabro Example No. 6 a. nu llu ˈmɛji ˈβiɣunon lo mai vedo
nun ti ˈmɛji ˈβiɣu non ti mai vedo
u puru ˈcɛmu lo pure chiamo
nɔn t u mɛji ˈrɔnunu non te lo mai danno
t aɟɟu rittu i n u mɛji caˈmɛ ti ho detto di non lo mai chiamare
i nun li cu caˈmɛ→di non li più chiamare
nu mm u mɛji puˈrtɛ non me lo mai portare
b. nullu ˈβiɣu ˈmɛjinon lo vedo mai
nun ti ˈβiɣu ˈmɛji non ti vedo mai
u cɛmu ˈpuru lo chiamo pure
puru u ˈcɛmu pure lo chiamo
nɔn t u ˈrɔnunu ˈmɛji non te lo danno mai
u ˈβirənə dˈdʒa lo vedono già
ddʒa u ˈβirənə già lo vedono
u ˈβiruni sˈpissu lo vedono spesso
spissu u ˈβirunu spesso lo vedono
mi ˈcamənu ˈsɛmbri mi chiamano sempre
sɛmbri ki mi ˈcamənu sempre che mi chiamano
t aɟɟu rittu i n u caˈmɛ ˈmɛji ti ho detto di non lo chiamare mai
i nun li caˈmɛ ˈcu→di non li chiamare più
nu mm u purˈtɛ ˈmɛji non me lo portare mai | |
| Pontecorvo Example No. 7 a. nə ʎə ˈmajə ˈvedənon lo mai vedo
b. nə ʎə ˈvedə ˈmajənon lo vedo mai | |
| Rotondella Example No. 8 a. u/ təˈsɛmbə ˈvirənəlo/ ti sempre vedono
ɔnn u mai ˈvirənə non lo mai vedono
nɔn tə mai ˈvirənə non ti mai vedono
ɔnn u ccu ˈβiɣə non lo più vedo
ɔn tsə majə ˈlaβərə non si mai lava
u purə ˈcamərə lo pure chiama
m u ˈsɛmbə ˈra:nə me lo sempre danno
n u purə ˈra ne(=glie) lo pure dà
kə sɛmbə ˈβɛnərə? chi sempre viene?
t ɛddʒə rittə r u sɛmbə caˈma ti ho detto di lo sempre chiamare
rə nɔnn u mai/ cu caˈma→di non lo mai/ più chiamare
rə nɔn n u majə ˈra→di non ne(=glie) lo mai dà
b. u/ təˈvirənə ˈsɛmbəlo/ ti vedono sempre
ɔnn u ˈvirənə ˈmai non lo vedono mai
nɔn tə ˈvirənə ˈmai non ti vedono mai
ɔnn u ˈβiɣə cˈcu non lo vedo più
ɔn tsə ˈlaβərə ˈmajə non si lava mai
u ˈcamərə ˈpurə lo chiamano pure
m u ˈra:nə ˈsɛmbə me lo danno sempre
kə ˈβɛnərə ˈsɛmbə? chi viene sempre?
ddʒa mə ˈvirənə già mi vedono
mə ˈvirənə dˈdʒa mi vedono già
t ɛddʒə rittə r u caˈma ˈsɛmbə ti ho detto di lo chiamare sempre
rə nɔnn u caˈma cˈcu→di non lo chiamare più
rə nɔn n u ra ˈmajə→di non ne(=glie) lo dare mai | |
| Senise Example No. 9 a. u ˈsɛmbə ˈβiɣəlo sempre vedo
tə ˈsɛmbə ˈβiɣə ti sempre vedo
mə sɛmbə ˈcæmənə mi sempre chiamano
nɔnn u ˈmæjə ˈβiɣə non lo mai vedo
u purə ˈβiɣə sˈpɪssə lo pure vedo spesso
dd u sɛmbə ˈræ:nə glielo sempre danno
t æddʒə rittə rə nənn u ˈmæjə caˈmæ ti ho detto di non lo mai chiamare
nənn u mæi caˈmæ non lo mai chiamare
b. sɛmbə dd u ˈræ:nəsempre glielo danno
u ˈβiɣə ˈsɛmbə lo vedo sempre
sɛmbə mə ˈcæmənə sempre mi chiamano
nɔnn u ˈβiɣə ˈmæjə non lo vedo mai
dd u rænə ˈsɛmbə glielo danno sempre
dˈdʒa u ˈβiɣə già lo vedo
i ˈβiɣə sˈpɪssə li vedo spesso
ˈspɪssə i ˈβiɣə spesso li vedo
t æddʒə rittə r u caˈmæ ti ho detto di lo chiamare
rə nənn u caˈmæ ˈmæjə→di non lo chiamare mai
nənn u caˈmæ ˈmæjə non lo chiamare mai | |
| S.Severo Example No. 10 a. u ddʒa ˈfattʃəlo già faccio
b. dʒa u ˈfattʃəgià lo faccio | |
| Terranova Pollino Example No. 11 a. u sɛmbə ˈviɣə pənˈnandəlo sempre vedo davanti
u ddʒa ˈviɣə kunˈdɛndə lo già vedo contento
ɔ llu mai ˈviɣə non lo mai vedo
ɔn tə mai ˈviɣə non ti mai vedo
b. u ˈviɣə ˈsɛmbəlo vedo sempre
u ˈviɣə dˈdʒa lo vedo già
ddʒa u ˈviɣə già lo vedo
ɔ llu ˈviɣə ˈmai non lo vedo mai
ɔn tə ˈviɣə ˈmai non ti vedo mai |